Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!
}
Naslov:
Zajednički stol i posteljaGodina:
1970Žanr:
drama, komedija, ljubavniTrajanje:
97 minRežija:
François TruffautScenarij:
François Truffaut, Claude de Givray, Bernard RevonGlavne uloge:
Anik Belaubre > La mère de Marianne
Hiroko Berghauer > Kyoko (as Mademoiselle Hiroko)
Silvana Blasi > Silvana, la femme du ténor
Daniel Boulanger > Le voisin ténor
Daniel Ceccaldi > Lucien Darbon
Christian de Tillière > Baumel
Claire Duhamel > Madame Darbon
Pierre Fabre > L'employé de bureau ricaneur
Danièle Girard > Ginette, la serveuse
Claude Jade > Christine Darbon Doinel
Jacques Jouanneau > Césarin
Billy Kearns > Mr. Max
Barbara Laage > Monique, la secrétaire
Jean-Pierre Léaud > Antoine Doinel
Pierre Maguelon > L'ami de Césarin
Jacques Rispal > Monsieur Desbois
Jacques Robiolles > Jacques
Claude Véga > Le pseudo étrangleur
Opis:
Zaprosivši voljenu Christine (C. Jade), 26-godišnji je Antoine Doinel (J.-P. Léaud) napokon zaplovio u bračnu luku i čini se da više ništa ne može ugroziti sreću ovo dvoje mladih. Antoine tako uživa u poslu cvjećara, dok Christine radi kao profesorica violine. Također, ne mogu se požaliti ni na novi zajednički stan u čijem su susjedstvu neobični, ali simpatični ljudi. Ipak, Antoine će nakon nezgode sa cvijećem uskoro promijeniti posao i zaposliti se u jednoj američkoj tvrtki koja se bavi maketama brodova na daljinsko upravljanje. Jednog dana upoznat će zavodljivu Japanku Kyoko (H. Berghauer). Unatoč Christininoj trudnoći Antoine se upusti u vezu s Kyoko...
Samo dvije godine nakon umjetničkog i komercijalnog uspjeha trećeg dijela sage o životu svog filmskog alter ega Antoinea Doinela "Ukradeni poljupci", francuski je redatelj F. Truffaut snimio novi nastavak Antoineovih filmskih dogodovština - "Zajednički stol i postelja". Film govori o Doinelovom ulasku u brak, i to s dugogodišnjom djevojkom Christine. Međutim, njihova će se veza vrlo brzo suočiti s prvim krizama, te napokon i pravim razlozima za razvod. Unatoč ovom poprilično ozbiljnom zapletu koji je redatelj ponovno poluautobiografski vezao za vlastita iskustva, Truffautov je film zadržao vedar i lepršav ton prethodnika. Tako je i dalje riječ o šarmantnoj humorističnoj drami čijeg glavnog junaka rese životni optimizam, romantičarski duh i uvjerenje da se svi problemi u životu mogu riješiti na manje-više bezbolan način. Kao i u svim ostalim nastavcima filmske priče o Antoineu Doinelu, u glavnoj je ulozi glumačka ikona novog vala Jean-Pierre Léaud, dok je Léaudova partnerica opet Claude Jade (Topaz). Osnovna razlika u odnosu na prethodna tri filma o Antoineovim životnim, ljubavnim i inim dvojbama jest Truffautovo nastojanje da svog junaka predstavi kao mladog čovjeka na ključnoj razdjelnici između bezbrižne mladosti i niza zadaća koje donose zrelije godine. Dakako, taj će položaj Antoinea dovoditi u brojne komične situacije, ali i u situacije u kojima će morati birati između odgovornosti i neodgovornosti. Galerijom likova i njihovim odnosima nalik na radove velikana francuske kinematografije Jeana Renoira, te realiziran u duhu filmova novog vala, Truffautov je film opetovano izazvao brojne laskave ocjene kritike. Ipak, redatelj je pričekao punih devet godina kako bi filmom "L'amour en fuite" iz 1979. na posljetku okončao serijal o svom filmskom alter egu. Kuriozitet je filma cameo nastup komičara Jacquesa Tatija čime je Truffaut želio odati priznanje i njemu i njegovom liku gospodina Hulota.
- Slično za pogledati
- Komentari (3)
Le dernier métro (1980)
drama, ljubavni, ratni
Pariz, 1942. godine. Tijekom nacističke okupacije Francuske, Marion Steiner (Catherine Deneuve), poznata kazališna i filmska glumica, vodi kazalište Montmartre. Smatra se da je njezin suprug...
Les mistons (1957)
kratki, komedija
„Djeca je drugi kratkometražni film režisera Françoisa Truffauta. Priča se odvija u francuskoj provinciji, gdje je skupina dječaka zaluđena lijepom mladom ženom. Ljubomorni na njezinu strastvenu...
La mariée était en noir (1968)
drama, kriminalistički, misterij
Jednoga sunčanog jutra Julie Kohler (Jeanne Moreau) napusti svoj gradić u Francuskoj i odlazi na Azurnu obalu. Ondje upada na proslavu zaruka čovjeka imenom Bliss. Na prijevaru ga odvuče u osamu i...
Une belle fille comme moi (1972)
drama, kriminalistički, komedija
Stanislas Previne mladi je sociolog koji priprema tezu o kriminalkama. Njegova je tema Camille Bliss, mlada žena koja odslužuje kaznu za ubojstvo jednog od brojnih ljubavnika. Camille sumnjiče i za...
Za komentiranje morate biti prijavljeni!
Translator Legend
15.09.2009. 19:53
[QUOTE=darije]Naravno, prevod za još jedan odličan film stiže nam iz "kuhinje" šefa Gace...Administrator
12.09.2009. 13:47
Naravno, prevod za još jedan odličan film stiže nam iz "kuhinje" šefa Gace...Translator Legend
12.09.2009. 03:59
Jos jedan u nizu filmova sa liste '1000 filmova NYT-ahttp://www.imdb.com/title/tt0065651/
Rezija: François Truffaut
Scenario: François Truffaut, Claude de Givray
Zanr: Komedija, Drama
Uloge:
Jean-Pierre Léaud ... Antoine Doinel
Claude Jade ... Christine Darbon Doinel
Hiroko Berghauer ... Kyoko (as Mademoiselle Hiroko)
Barbara Laage ... Monique
Danièle Girard ... Ginette
Daniel Ceccaldi ... Monsieur Darbon
Claire Duhamel ... Madame Darbon
Daniel Boulanger ... Ténor
Silvana Blasi ... Silvana
Pierre Maguelon ... Ami de Césarin
Jacques Jouanneau ... Césarin
Claude Véga ... L'étrangleur
Jacques Rispal ... Monsieur Desbois
Jacques Robiolles ... Cadger
Pierre Fabre ... Le ricaneur
Zaprosivši voljenu Christine (Claude Jade), 26-godišnji je Antoine Doinel (Jean-Pierre Léaud) napokon zaplovio u bračnu luku i čini se da više ništa ne može ugroziti sreću ovo dvoje mladih. Antoine tako uživa u poslu cvjećara, dok Christine radi kao profesorica violine. Također, ne mogu se požaliti ni na novi zajednički stan u čijem su susjedstvu neobični, ali simpatični ljudi. Ipak, Antoine će nakon nezgode s cvijećem uskoro promijeniti posao i zaposliti se u jednoj američkoj tvrtki koja se bavi maketama brodova na daljinsko upravljanje. Jednog dana upoznat će zavodljivu Japanku Kyoko (H. Berghauer).
Unatoč Christininoj trudnoći Antoine se upusti u vezu s Kyoko...Samo dvije godine nakon umjetničkog i komercijalnog uspjeha trećeg dijela sage o životu svog filmskog alter ega Antoinea Doinela »Ukradeni poljupci«, francuski je redatelj François Truffaut snimio novi nastavak Antoineovih filmskih dogodovština – »Zajednički stol i postelja«. Film govorio Doinelovom ulasku brak, i to s dugogodišnjom djevojkom Christine. Međutim, njihova će se veza vrlo brzo suočiti s prvim krizama, te napokon i pravim razlozima za razvod. Unatoč ovom poprilično ozbiljnom zapletu koji je redatelj ponovno poluautobiografski vezao za vlastita iskustva, Truffautov je film zadržao vedar i lepršav ton prethodnika.
Tako je i dalje riječ o šarmantnoj humorističnoj drami čijeg glavnog junaka rese životni optimizam, romantičarski duh i uvjerenje da se svi problemi u životu mogu riješiti na manje-više bezbolan način. Kao i u svim ostalim nastavcima filmske priče o Antoineu Doinelu, u glavnoj je ulozi glumačka ikona novog vala Jean-Pierre Léaud, dok je Léaudova partnerica opet Claude Jade (Topaz Alfred Hitchcocka).
Osnovna razlika u odnosu na prethodna tri filma o Antoineovim životnim, ljubavnim i inim dvojbama jest Truffautovo nastojanje da svog junaka predstavi kao mladog čovjeka na ključnoj razdjelnici između bezbrižne mladosti i niza zadaća koje donose zrelije godine.
[TUBE]HGectrbTZ6Y[/TUBE]