Idi i smotriPogledaj trailer!

Film

drama, triler, ratni (1985)

Idi i smotri

Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!

}
Ocjena korisnika
Odlično!
8,395%
Idi i smotri

Naslov:

Idi i gledaj

Godina:

1985

Žanr:

drama, triler, ratni

Trajanje:

142 min

Režija:

Elem Klimov

Scenarij:

Ales Adamovich
, Elem Klimov


Glavne uloge:


Vladas Bagdonas
  >  (as V. Bagdonas)
Aleksandr Berda
  >  (as A. Berda)
Vasiliy Domrachyov
  >  (as V. Domrachyov)
Adolf Hitler
  >  Self
Aleksey Kravchenko
  >  Florya Gaishun (as A. Kravchenko)
Valery Kravchenko
  >  Kosach
Evgeniy Kryzhanovskiy
  >  (as Ye. Kryzhanovsky)
Liubomiras Laucevicius
  >  Kosach (as L. Lautsyavichius)
Viktors Lorencs
  >  (as V. Lorents)
Olga Mironova
  >  Glasha (as O. Mironova)
Kazimir Rabetsky
  >  (as K. Rabetsky)
Evgeniy Tilicheev
  >  Gezhel, German translator (as Ye. Tilicheyev)
G. Velts
  >  German
Nesibe Cebeci
  >  Mother
Igor Gnevashev
  >  (as I. Gnevashev)
Jüri Lumiste
  >  German officer, a nazi fanatic

Opis:


Ratna drama. Nakon što je našao neku staru pušku, dječak (A. Kravčenko) napusti svoje selo, pridruži se lokalnim partizanima i iskusi sve strahote 2. svjetskog rata na području Bjelorusije...

Scenarij su zajednički napisali redatelj E. Klimov i književnik A. Adamovič koji je i sam kao dječak sudjelovao u 2. svjetskom ratu.
  • Slično za pogledati
  • Komentari (12)
  • Ladri di biciclette

    Ladri di biciclette (1948)

    drama

    Kasne četrdesete godine u Rimu. U jeku siromaštva nezaposleni Antonio (L. Maggiorani), otac desetogodišnjeg dječaka, dobije posao ljepitelja plakata. Kako mu je za obavljanje posla nužan bicikl...
  • Stalker

    Stalker (1980)

    drama, znanstvena fantastika

    Znanstvenofantastični film. Trojica junaka dolaze u područje zvano "zona" gdje se mogu ispuniti sve želje... Snimljeno prema romanu braće Strugacki "Piknik pokraj puta". Tarkovski je za taj film...
  • Le notti di Cabiria

    Le notti di Cabiria (1957)

    drama

    "Kabirijine noći" je slavna i hvaljena italijanska crno-bela drama iz 1957. godine, koja govori o mladoj prostitutki koja doživljava razne pustolovine u Rimu. Film, koji je blagi odmak od...
  • Fanny och Alexander

    Fanny och Alexander (1982)

    drama

    Neimenovani švedski gradić, početak 20. stoljeća. Alexander (B. Guve) i Fanny (P. Allwin) maloljetna su djeca poznatog švedskog redatelja Oscara (A. Edwall), a njihova majka Emilie (E. Frling)...

Za komentiranje morate biti prijavljeni!

  • JoxerTM
    eXtreme member
    16.09.2020. 17:45
    Info, nisam znao prije.
    Criterion je napravio remaster ove mastvočuše tako da nemojte zaboraviti "osvježiti" kolekciju.
    DVD/BR nije nimalo jeftin ako ćete naručivati prekoocenasku dostavu:
  • Danilo-Naissus
    Junior moderator
    28.05.2020. 00:57
    Sjajni komentari u ovj temi. Hvala svima na odvojenom vremenu i komentaru.   
  • Stole Haringa
    eXtreme member
    28.05.2020. 00:42



    Evo jedne zanimljivosti, dečaka iz "Idi i smotri" takođe znate i kao KGB-ovca Vedenskog iz "Brigade" iliti iz "Sašine ekipe", kako je kod nas preveden ovaj kult od serije. I na gornjoj i na donjoj slici se nalazi Aleksej Kravčenko.

    Nakon gledanja sovjetskog/beloruskog ratnog klasika iz 1985. verovatno se mnogi zapitaju da li je malac ostao uopšte normalan i funkcionalan posle svega što je preživeo i to je pitanje na mestu. Tokom snimanja je bio podvrgnut žestokim dijetama, bio je čak neuspešan pokušaj hipnoze nad njim ne bi li lakše podneo prizore užasa i ono što je i fizički morao da prolazi njegov lik, a ako se sećate scene sa kravom, tada su mu na 10cm iznad glave leteli pravi meci.

    Kravčenko je imao 13-14 godina kada ga je Elem Klimov odabrao za film, nikakvo glumačko iskustvo pre toga, a kad se vratio u školu ne samo da je bio mršav kao čačkalica, već on tvrdi da mu je i kosa osedela. Sasvim prirodno, neko vreme nije želeo ni da priđe kameri, pridružio se mornarici posle srednje škole, ali ga je vukla gluma i ipak je 1991. odlučio da se vrati tom putu. Zvanično je 1998. prvi put dobio posao nakon "Idi i smotri" i tada je sve one traume okrenuo u svoju korist, a iskustvo sa tog filma shvatio kao najbolju školu koja je mogla da mu se desi.

    Od te '98. svake godine glumi u ponekom filmu ili seriji, a konkretno u "Brigadi" (2002) je imao odličnu ulogu i prilično značajnu, budući da se njegov lik pojavljuje gotovo celim tokom serije, razmene njega i Belova su uživanje kakvo samo relacija služba-mafija može da pruži.

      Dodatak temi koji ne može da škodi.


    [QUOTE=JoxerTM]
    [QUOTE=Danilo-Naissus]Inače zapadnjaci su se bunili da je ovo propagandni film.[/QUOTE]
    Naravno da jest. U čemu je točno problem? Netko se našao prozvan i uvrijeđen jer ih je film raskrinkao? I treba biti!

    [QUOTE=Stole Haringa]Hitler je hteo mnogo toga a hteli su i oni koji su ga ozabrali na demokratskim izborima.[/QUOTE]
    Ovo je suština ne samo Hitlera nego i svih drugih vođa koje su odvele narod u (ili pred) propast.
    Drugim riječima ja podupirem tezu da je narod kriv za sve nevolje koje im se događaju. Čast pojedincima koji su se protivili ili utekli ili pokušavali spasiti vlastiti narod od samog sebe.

    [/QUOTE]

      Bez namere da budem hitlerov niti bilo čiji advokat, dotični manijak je samo primenio ideje opskurnih britanskih eugeničkih društava. Britanci su nepočinstva usavršili i doveli do perfekcije. Prvi su izmislili i u praksi ostvarili konclagere (Burski ratovi), o genocidu i istrebljenju kompletnih naroda da ne govorim. Najgore od svega je što su te ideje i maniri preživeli i da se na njih više i ne obraća pažnja. Na primer, za jednog ubijenog nemca streljano je 100 Srba i to je kasnije smatrano zločinom bez presedana. Danas jedan pilot u brišućem letu pobije isto toliko, ako ne i više ljudi, i na to se ne obraća pažnja. Nadređeni vojnicima koji su streljali decu u Kragujevcu nisu bili ništa drugo nego nemački prosvetari koji su strelčjali tuđu decu i kolege.

      Što se izbora i demokratije koja je hitlera i njegove epigone dovela i dovodi na vlast...pa dovoljno je uguglati Sokrat i demokratija mada je i Platon dao dobru definiciju.

      Zato mi je poslednja scena iz filma toliko dobra i bitna, klinac puca sve dok ne vidi sliku deteta ispred sebe. On još nije, uprkos svemu prešao granicu.

      Bežim sa teme.

{{message}}

{{item.title}}