Za sve opcije molim te da se prijaviš ili registriraš!
}
Naslov:
Ruska arkaGodina:
2003Žanr:
drama, povijesni, misterij, fantazijaTrajanje:
99 minRežija:
Aleksandr SokurovScenarij:
Svetlana Proskurina, Aleksandr Sokurov, Anatoli Nikiforov, Boris KhaimskyGlavne uloge:
Konstantin Anisimov > First Cavalier
Sergey Dreyden > The Stranger (The Marquis de Custine)
David Giorgobiani > Orbeli
Leonid Mozgovoy > The Spy
Alla Osipenko > Herself
Elena Rufanova > First Lady
Maksim Sergeev > Peter the Great
Ilya Shakunov > Third Cavalier
Yelena Spiridonova > Second Lady
Artyom Strelnikov > Talented Boy
Natalya Nikulenko > Catherine the Great
Lev Eliseev > Himself
Mariya Kuznetsova > Catherine The Great
Aleksey Barabash > Second Cavalier
Mia Mozart > Himself
Tamara Kurenkova > Herself (Blind Woman)
Aleksandr Chaban > Boris Piotrovsky
Mikhail Piotrovsky > Himself (Hermitage Director)
Opis:
Art film. Francuski diplomat iz 19. stoljeća koji savršeno govori ruski šeta hodnicima i dvoranama znamenitog muzeja-dvorca Ermitaž u Petrogradu i prolazi kroz različita povijesna razdoblja - od početka 18. stoljeća i vremena Petra Velikog preko kraja toga stoljeća i Katarine Velike do predvečerja Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije u kojoj će biti dokončana dinastija Romanova i rusko carstvo...
Ugledni ruski sineast Aleksandr Sokurov odlučio se na jedan od najsmjelijih eksperimenata u povijesti filma: snimanje cjelovečernjeg igranog filma u jednom jedinom kadru! Mnogo godina ranije veliki Alfred Hitchcock snimio je "Konopac" u nekih osam kadrova, pri čemu je svaki prijelaz između kadrova bio neprimjetno riješen pa se moglo pomisliti da je cijeli film snimljen u jednom kadru, što je međutim u ono doba i tehnički bilo nemoguće jer nije postojala kamera s filmskom rolom duljine cjelovečernjeg filma. U digitalnoj eri Sokurov je mogao računati na digitalnu tehniku najviše kvalitete (zapis je kasnije prebačen na 35mm filmsku vrpcu za kino prikazivanje), također i na mnogo lakšu i manju kameru nego što je to bilo u Hitchcockovo vrijeme, pa je podvig bilo moguće izvesti. Da bi ostvario ovaj neobičan pothvat, Sokurov je angžirao ekipu od četiri i pol tisuće ljudi ispred i iza kamere, a budžet filma odbio je otkriti u javnosti. Film je izrazito domoljubno orijentiran i zapravo zamišljen kao slavljenje ruske povijesti i kulture carskog razdoblja, u vrijeme kad suvremena Rusija ima svojevrsni kompleks zapada. Sokurov želi pokazati veličinu i raskoš ruske kulture kako bi podigao nacionalni ponos i skrenuo zapadnjacima pozornost na silnu rusku ulogu u povijesti zapadnjačke civlizacije. Film je koncipiran kao fluidno putovanje kroz rusku povijest hodnicima i dvoranama Ermitaža, jednog od najslavnijih svjetskih muzeja koji je osnovala još Katarina II. Velika. Upravo je fascinantno da je na prvi pogled tako neatraktivan film za širu publiku u američkim kinima zaradio čak 2,3 milijuna dolara, no raskoš carskih dvorana, kostima i slika praćena glazbom Glinke, Čajkovskog, Purvella i Telemanna, pokazala se privlačnom. Film je bio u natjecateljskom programu Canneskog festivala, nominiran je za Europsku filmsku nagradu u kategorijama najbolje režije i fotografije te je na uglednom festivalu u Torontu osvojio Visions Award.
- Slično za pogledati
- Komentari
Solntse (2005)
drama, povijesni
Radnja se odvija u Japanu 1945. godine. U centru priče je japanski imperator Hirohito. Film pokriva događaje između dva prelomna perioda u japanskoj istoriji. Propada vekovima stara carska tradicija...
Robert. Schastlivaya zhizn (1997)
kratki
Aleksander Sokurov brings the treasures of the Hermitage back into the light by making films about artists and their paintings. He has chosen the painter Hubert Robert, who spent a long time in...
Francofonia (2015)
drama, povijesni, dokumentarni
Prošao je još jedan vek na Starom kontinentu… Velike armije udaraju na srce civilizacije i topovi ponovo uzimaju svoj danak. Usred masakra i ruševina našla su se veličanstvena umetnička dela na koja...
Zerkalo (1975)
biografski, drama
Biografska drama. Smrtno bolestan, nevidljivi narator, četrdesetogodišnji filmski redatelj, prisjeća se majke, a uz ta sjećanja vizualiziraju se i događaji koje je čuo, zamišljao ili sanjao...
Za komentiranje morate biti prijavljeni!